Statut

Na osnovi Članaka 10. i 11. Zakona o udrugama (Narodne novine, 70/97) na osnivačkoj sjednici Hrvatskog genetičkog društva, održanoj 17. prosinca 1997. godine u Zagrebu, donosimo

STATUT HRVATSKOG GENETIČKOG DRUŠTVA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Naziv je Društva: Hrvatsko genetičko društvo (skraćeno: HGD), a na engleskom jeziku Croatian Genetic Society. Društvo je društveno pravna osoba.
žig Hrvatskog genetičkog društva je okrugao s natpisom:
HRVATSKO GENETIČKO DRUŠTVO – ZAGREB.
Područje djelovanja je Republika Hrvatska.
Sjedište Hrvatskog genetičkog društva je: Kršnjavoga 25, 10.000 Zagreb.

Članak 2.

Hrvatsko genetičko društvo (dalje: Društvo) može biti Član drugih znanstvenih društava u zemlji i inozemstvu.

Članak 3.

Ciljevi djelovanja Društva su promicanje, unapređenje i razvoj istraživanja na području genetike.

Članak 4.

Međunarodnu suradnju Društvo ostvaruje u skladu s Člankom 8. Zakona o udrugama. Društvo je član:

Međunarodne genetičke federacije (IGF)
Europskog društva za mutagenezu tvarima iz okoliša (EEMS)
Članak 5.

Rad Društva ostvaruje se na ustavnim načelima Republike Hrvatske.

Članak 6.

Rad Društva je dobrovoljan i javan. Javnost rada u Društvu osigurava se na slijedeći način:

objavljivanjem godišnjih izvještaja o radu i financijskom poslovanju Društva;
otvorenošću sjednica Skupštine i drugih organa Društva predstavnicima sredstava javnog obavještavanja i drugim zainteresiranima.
Članak 7.

Društvo je upisano u registar udruga, na temelju Članka 14. stavka 1. Zakona o udrugama, koji vodi Ministarstvo uprave Republike Hrvatske.

Članak 8.

Zadaće Društva jesu:

okupljanje genetičara i stručnjaka srodnih struka radi unapređivanja svih područja genetike;
pružanje stručne i znanstvene pomoći radi unapređivanja nastave iz genetike na fakultetima i radi popularizacije genetike;
održavanje javnih sastanka, predavanja, seminara i tečajeva;
organiziranje znanstvenih skupova i kongresa;
obavještavanje šire javnosti sredstvima javnog obavješćivanja o radu Društva, znanstvenim publikacijama ili na drugi pogodan način;
pružanje stručne pomoći i izradba pravilnika, ekspertiza i analiza.
II. ČLANSTVO DRUŠTVA

Članak 9.

Članom Društva može postati svaki građanin Republike Hrvatske koji ima građanska prava i koji prihvaća Statut Društva s time da ispuni pristupnicu čime preuzima sva prava i obveze Društva. Upravni odbor Društva može osporiti pravo učlanjenja, a osoba kojoj je osporeno članstvo ima pravo žalbe Skupštini Društva čija je odluka konačna.
Članovi Društva mogu postati i znanstvenici ili stručnjaci koji nisu građani Republike Hrvatske.

Članak 10.

Članovi Društva mogu biti redoviti, počasni i kolektivni (podupirući).
Redoviti i kolektivni članovi plaćaju godišnju članarinu u iznosu koji određuje Skupština Društva.
Počasne članove bira Skupština Društva na prijedlog Upravnog odbora Društva.
Umirovljeni i počasni članovi Društva ne plačaju članarinu.

Članak 11.

Svi članovi Društva imaju jednaka prava i obveze.
Prava i dužnosti članova Društva jesu da:

redovito plaćaju članarinu
biraju i budu birani u tijela Društva;
mogu sudjelovati u radu sekcija Društva;
daju prijedloge i primjedbe na rad tijela Društva;
uredno izvršavaju obveze prema odredbama Statuta Društva i u skladu s odlukama Skupštine Društva;
prisustvuju svim sjednicama Skupštine Društva, na njima raspravljaju, iznose svoje prijedloge i glasuju o prijedlozima i odlukama;
sudjeluju na predavanjima i sami drže predavanja;
sudjeluju u izvršavanju svih zadataka i aktivnosti Skupštine i Upravnog odbora Društva;
sudjeluju na stručnim skupovima, tečajevima, u izdavanju publikacija te u obavljanju ostalih poslova, zadaća i djelatnosti Društva;
čuvaju i brane ugled Društva.
Članak 12.

Članstvo u Društvu prestaje: smrću, brisanjem, isključivanjem ili svojevoljnim istupom. Ako član ne plati članarinu dvije godine uzastopno, briše se iz članstva. Iskljućenje se izriće zbog teže povrede Statuta ili rada štetnog za interese Društva. Odluku o isključivanju donosi Upravni odbor na prijedlog članova Društva. Svi članovi kojima je oduzeto članstvo imaju pravo žalbe Skupštini Društva, čija je odluka konačna.

III. ORGANIZACIJA DRUŠTVA

Članak 13.

Organi Društva jesu: Skupština i Upravni odbor.

Članak 14.

Skupštinu čine svi članovi Društva. Skupština može biti redovita i izvanredna.
Redovita Skupština održava se jednom godišnje.
Izvanredna Skupština saziva se po potrebi, i to na prijedlog Upravnog odbora, na zahtjev jedne sekcije Društva ili najmanje jedne trećine članova.

Članak 15.

Skupština pravovaljano odlučuje ako je prisutno više od polovine ukupnog broja članova. Odluke se donose nadpolovičnim brojem glasova prisutnih članova.
Ako Skupštini ne prisustvuje dovoljan broj članova prema prvom stavku ovog članka, Skupština se odgađa za 30 minuta kada prisutni članovi, a najmanje 15, mogu pravovaljano odlučivati. Tada Skupština donosi odluke dvotrećinskom većinom.

Članak 16.

Redovita Skupština obavlja slijedeće poslove:

donosi i mijenja Statut;
donosi financijski plan i završni račun;
određuje visinu članarine;
bira, razrješava i opoziva članove Upravnog odbora, ocjenjuje njihov rad i rad ostalih članova Društva;
razmatra izvješća predstavnika Društva u drugim organizacijama u zemlji i inozemstvu;
donosi odluke o organiziranju znanstvenih skupova i bira predsjednika organizacijskog odbora;
donosi odluke o osnivanju, ukidanju i spajanju sekcija Društva;
donosi odluke o dodjeli nagrada i priznanja zaslužnim znanstvenicima i članovima Društva;
rješava žalbe članova;
odlučuje o svim važnijim pitanjima koja se odnose na rad i razvoj Društva.
Članak 17.

Upravni odbor čini jedanaest članova, uključujući predsjednika, dopredsjednika, tajnika i rizničara. Odluke Upravnog odbora su pravovaljane ako za njih glasuje natpolovična većina od ukupnog broja članova.

Članak 18.

Upravni odbor Društva obavlja slijedeće poslove:

koordinira rad među pojedinim sekcijama Društva;
koordinira rad sa srodnim organizacijama u zemlji i inozemstvu;
predlaže predstavnike Društva u organizacije, komisije, konferencije i kongrese u zemlji i inozemstvu;
priprema i podnosi Skupštini izvještaje o radu i financijskom poslovanju Društva;
predlaže Skupštini financijski plan i završni račun;
donosi odluke o isključenju članova;
donosi odluke o organiziranju stručnih skupova, seminara i savjetovanja;
obavlja druge poslove u skladu s ovim statutom.
Članak 19.

Predsjednik Društva saziva i vodi sjednicu Upravnog odbora Društva. Predsjednik Društva predstavlja i zastupa Društvo, a tajnik ili član Upravnog odbora kojeg ovlasti Upravni odbor zastupa Društvo po određenim pitanjima u skladu s odlukama i zaključcima Skupštine i Upravnog odbora Društva.

PREDSJEDNIK I DOPREDSJEDNIK

Članak 20.

Predsjednik Društva ujedno je i predsjednik Skupštine i predsjednik Upravnog odbora.
Predsjednik saziva sjednice Upravnog odbora i Skupštine te rukovodi radom Upravnog odbora i radom Skupštine do izbora radnog predsjedništva.
Predsjednik predstavlja Društvo.
Predsjednika u slučaju dulje spriječenosti zamjenjuje dopredsjednik ili član Upravnog odbora kojega odredi Upravni odbor.
Predsjednik se brine o izvršenju odluka, zaključaka i stavova Skupštine i Upravnog odbora.
Predsjednik je za svoj rad odgovoran Skupštini i Upravnom odboru.

TAJNIK

Članak 21.

Društvo ima tajnika.
Tajnik Društva zadužen je za obavljanje stručno-administrativnih poslova i vođenje Registra članova.
Za svoj rad tajnik je odgovoran Skupštini i Upravnom odboru Društva.

Članak 22.

U okviru Društva osnivaju se sekcije za pojedina područja istraživanja ili za pojedine uže specijalnosti.
Predsjednika sekcije biraju njeni članovi na prvom sastanku sekcije.
Na traženje članova u mjestima izvan sjedišta Društva mogu se osnovati ogranci i podružnice Društva, koje nemaju svojstvo pravne osobe.
Svaki ogranak ili podružnica bira svoga predsjednika i tajnika.
Sekcije Društva osnivaju se i ukidaju odlukom Skupštine Društva na prijedlog Upravnog odbora.
U okviru Društva djeluju slijedeće sekcije:

Sekcija za mutagenezu tvarima iz okoline
Grupa za molekularnu biologiju
Sekcija za oplemenjivanje organizama
IV. IZBORI TIJELA I DELEGATA

Članak 23.

Članove Upravnog odbora bira Skupština tajnim glasovanjem ako Skupština ne odluči drugačije.

Članak 24.

Članovi Upravnog odbora između sebe biraju predsjednika, dopredsjednika, tajnika i rizničara.

Članak 25.

Mandat članova na svim funkcijama u Društvu je dvije godine. Član Društva može biti izabran na određenu funkciju najviše dva puta uzastopce.

Članak 26.

Član Društva izabran na određenu funkciju može biti opozvan ako ne obavlja poslove koji su mu povjereni, ako neopravdano izostane s tri uzastopna sastanka tijela u koje je izabran i ako svojim ponašanjem ometa rad tijela.

Prijedlog za opoziv može podnijeti Upravni odbor Društva, predsjednik sekcije, te jedna trećina članova Društva. Odluku o opozivu donosi Skupština Društva.
Skupština Društva bira novog člana na funkciju do isteka mandata opozvanog člana.

V. FINANCIJSKA SREDSTVA

Članak 27.

Prihodi Društva jesu:

Članarina koju uplaćuju članovi Društva;
dotacije, prilozi, nasljedstva;
prihodi od simpozija, savjetovanja, znanstvenih i stručnih sastanaka;
prihodi od publikacija;
kamate na uloženu gotovinu Društva;
prihodi ostvareni na osnovi naknade za izvršenje programa;
prihodi iz drugih izvora.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Društvo prestaje s radom:

po odluci Skupštine Društva;
po odluci organa kod kojeg je Društvo registrirano;
ako se redovna Skupština ne održi dvije godine;
ako se broj članova smanji ispod broja određenog za osnivanje udruge.
Članak 29.

U slučaju prestanka rada Društva svu imovinu preuzima Sveučilište u Zagrebu.

Članak 30.

Društvo se može odlukom Skupštine baviti izdavačkom djelatnošću u skladu sa Zakonom o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti N.N. 59/96 od 17. srpnja 1996. Čl. 68.

Članak 31.

Nacrt Statuta, te njegove izmjene i dopune, priprema i utvrđuje Upravni odbor, te ga upućuje na javnu raspravu Članovima Društva.
Javna rasprava traje najduže 30 dana.
Upravni odbor razmatra primjedbe i prijedloge koji su dani na raspravi, zauzima stavove o njima i utvrđuje prijedlog Statuta te ga upućuje Skupštini na usvajanje.
Izmjene i dopune Statuta Društva i drugih općih akata Društva donose se na način i po postupku za njihovo donošenje.

Članak 32.

Ovaj Statut usvojen je na Skupštini održanoj 17. prosinca 1997. godine u Zagrebu i stupa na snagu osam dana nakon ovjere nadležnog organa.

Članak 33.

Upravni odbor Društva ovlašten je za davanje obveznih tumačenja odredbi ovog Statuta.

Tajnik
Hrvatskog genetičkog društva
Dr. sc. Đurđica Ugarković

Predsjednik
Hrvatskog genetičkog društva
Prof. dr. sc. Dražena Papeš

U Zagrebu, 17. prosinca 1997.

Dopuna statuta HGD-a

Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine 88/01) i članka 16. Statuta od 17. prosinca 1997. godine, Skupština Hrvatskog genetičkog društva, na sjednici održanoj 31. ožujka 2003. godine donijela je slijedeću

IZMJENU STATUTA HRVATSKOG GENETIČKOG DRUŠTVA

Članak 1.

Mijenja se članak 22. Statuta tako da sada glasi:

U okviru Društva osnivaju se sekcije za pojedina područja istraživanja ili za pojedine uže specijalnosti.
Voditelja sekcije bira Skupština javnim glasovanjem ako Skupština ne odluči drugačije.
Voditelji su dužni podnijeti izvješće o radu na redovnoj godišnjoj Skupštini Društva.
Na traženje članova u mjestima izvan sjedišta Društva mogu se osnovati ogranci i podružnice Društva, koje nemaju svojstvo pravne osobe.
Svaki ogranak ili podružnica bira svog predsjednika i tajnika.
Sekcije Društva osnivaju se i ukidaju odlukom Skupštine Društva na prijedlog Upravnog odbora.

U okviru Društva djeluju slijedeće sekcije:

Grupa za molekularnu biologiju
Sekcija za mutagenezu tvarima iz okoline
Sekcija za oplemenjivanje organizama
U Zagrebu, 31. ožujka 2003.

PREDSJEDNICA HRVATSKOG GENETIČKOG DRUŠTVA
Dr. sc. Đurđica Ugarković